OTOK UGLJAN (VRH ŠĆAH) I OTOK PAŠMAN (VRH VELIKI BOKOLJ) – 18. – 19.3.2023. – OTKAZANO!!!

,
Polazak: 5,30 sati Ilica 421
 Povratak: U nedjelju oko 22 sata
Prijevoz: autobus Članski doprinos za izlet (akontacija): 75 € na bazi 40, a 80 € na bazi 30 izletnika
Opis:

8.03.2022. – OTOK UGLJAN – ŠĆAH (288 m/nv)

Polazak autobusa u 5:30 sati iz Vrapča, 5:35 hotel Antunović. Uz jednu pauzu na putu, dolazak u trajektnu luku Gaženicu i ukrcaj u trajekt u 9:30 sati. Plovidba 25 minuta.

Grupa A – planinarska tura: Preko –  tvrđava Sv Mihovil (265 m) – Plišivac – vrh Šćah (288 m) – Turkija. Autobus će nas dočekati na glavnoj cesti kod groblja. Krećemo prema malom mjestu Muline gdje se nalazi najznačajniji arheološki lokalitet na otoku Ugljanu iz 1. stoljeća s ostacima velike antičke uljare u kojoj se proizvodilo čuveno Liburnsko ulje. Ta je uljara bila jedna od najjačih na Mediteranu, a pored njenih ostataka danas se nalazi vjerna replika u prirodnoj veličini. Turu po prilici dugu 12 kilometara savladavamo za 4 sata laganog hoda.

Grupa B – planinarska tura Preko – tvrđava sv. Mihovil i natrag istim putem. Odlazak autobusom u Muline.

Zajednički povratak obje grupe iz Mulina. Vožnja trajektom do Gaženice. Smještaj  i noćenje u hostelu.

19.3.2023. – OTOK PAŠMAN – VELIKI BOKOLJ (274 m/nv)

Doručak. Odlazak iz hostela u 8 sati.. Plovidba trajektom Biograd n/m – Tkon.

Nastavak vožnje autobusom do mjesta Dobropoljane. Svi zajedno odlazimo na  turu od  Dobropoljane  do Velikiog  Bokolja  (274 m/nv ), najviši vrh otoka Pašmana. Do vrha tura traje 1,5 sat te prolazimo staza dužine 2,5 kilometara i savladavamo uspon  od 286 metara  Povratak u autobus, vožnja do Tkona. plovidba trajektom do Biograda n/m.  Povratak u Zagreb oko 22 sata.

 

 

 

 

 

 
Težina staze: lagana
Oprema: Standardna planinarska definirana vremenskim uvjetima
Vodiči:  Irena Hustić –  pomoćni vodiči: Đurđica Matković, Vladimir Varga
Napomena: Hrana i piće iz ruksaka ili u nekom od lokala na terenu. Smještaj u četverokrevetnim sobama s krevetom na kat uključuje spavanje i doručak. Spavanje u dvokrevetnoj sobi se nadoplaćuje 16€ po osobi.
Prijave i informacije: Đurđica na 091 487 2244  ili putem forme
/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu

ŽBEVNICA – 25.3.2023. – OTKAZANO!!!

,
Polazak: 6,30 sti Ilica 421
 Povratak: oko 21 sat
Prijevoz: autobus Članski doprinos za izlet (akontacija): 24 € na bazi 40, a 28 € na bazi 30 izletnika
Opis:

 

Ćićarija je brdovita visoravan u sjeveroistočnom dijelu Istre i pruža se u smjeru od sjeverozapada na jugoistok. Duga je oko 45 km, a široka 10 do 15 km, sa prosječnom visinom od 750 m. Njezin je zeleni pokrov isprekidan bijelim liticama, pa se taj dio Istre naziva i Bijela Istra.

U blizini državne granice Hrvatske i Slovenije na 1014 m/nv nalazi se Žbevnica, vrh na Ćićariji.

Žbevnica je najzapadniji Hrvatski tisućnjak. Južna strana Žbevnice je strmo odsječena i šumovita.

Vrh je označen zidanim kamenim kupom poput stoga sijena. Vrh je točka HPO (Hrvatska planinarska obilaznica) i IPP (Istarski planinarski put). Nedaleko od vrha u kamen je ugrađen metalni tuljac sa žigom. Gotovo cijelo brdo, pa time i sam vršni dio, je prostrana livada. Pogled s vrha je izuzetno lijep i nije ometan u svim smjerovima. Posebno upečatljivi su vidici prema Ćićariji, Učkoj i cijelom Istarskom poluotoku. Oko 35 minuta hoda od vrha nalazi se planinarska kuća Žbevnica. To je brvnara HPD-a Planik iz Umaga.

Naša tura započinje u selu Trstenik, te po planinarskoj stazi 106 stižemo do vrha Žbevnice. Nakon polusatnog odmora krećemo prema planinarskoj kući, te dalje do sela Brest gdje nas čeka autobus. Na ruti prelazimo dionicu od 8 km i svladavamo 300 metara visinske razlike u vremenu od oko 4 sata.

 

 

 

 

 
Težina staze: lagana
Oprema: Standardna planinarska definirana vremenskim uvjetima
Vodiči:  Dragan Turkalj, pomoćni vodič – Žarko Cvetković
Napomena: Hrana i piće iz ruksaka
Prijave i informacije: Dragan 091 527 5591 ili putem forme
/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu

STAZA KAMENI STUPI – 11.03.2023.

,
Polazak: 7,00 sti Ilica 421
 Povratak: oko 21 sat
Prijevoz: autobus Članski doprinos za izlet (akontacija): 20 € na bazi 40, a 24 € na bazi 30 izletnika
Opis:

Staza Kameni stupi počinje i završava u centru malog vinodolskog naselja Grižane. Naselje Grižane smješteno je podno ruševina frankopanskog grada i krševitih litica “Griža” po kojima je naselje i dobilo ime. Na slavnu prošlost Grižana, danas, podsjećaju ostaci zidina grižanskog kaštela. Stari kaštel je imao oblik nepravilnog četverokuta sa okruglim kulama na uglovima. Gradnja je dirigirana oblikom litica na kojima je sagrađen. U prvom dijelu puta ćemo proći pored ruševina starog grada i imati prilike se upoznati sa putovima i gradinama stare obitelji Franokopan.

Staza kamenih stupi je oživljeni stari put koji je vodio preko brda Klamaruša iznad sela Baretići, a koji je u minulim vremenima bio jedna od poveznica naseljenih mjesta sa šumskim predjelima i Gorskim Kotarom. Staza je duga okvirno 10-tak km. Na njoj se osim 1300 isklesanih i izgrađenih stepenica, nalazi niz kulturno-povijesnih spomenika te veći broj stijena za alpinističke uspone. U prošlosti je staza služila stanovnicima vinodolskih sela koji su njome nosili grožđe, smokve i trešnje, u II. svjetskom ratu i sol, te ih na području Gorskog kotara mijenjali za žito, krumpir i grah.

 

Plan izleta:

Polazak na izlet je u subotu  u 7.00 sati iz Ilice 421 . Vozimo se autocestom prema Rijeci do izlaza Oštrovica, nakon kojeg nastavljamo lokalnom cestom do centra naselja Grižane gdje započinje naša tura.

Početak rute nas vodi kroz slabije markiranu stazu do početka  same Staze kamenih stupi, na kojem dijelu savladavamo većinski dio visinske razlike.

Pri kraju uspona nalaze se dvije manje spilje,  do kojih je put osiguran kraćim klinčanim putom, oko kojih je planirana mala stanka.

Nakon stanke savladavamo preostali, manji dio uspona te se na početku grebena nadovezujemo na postojeću planinarsku stazu Litica koja prolazi grebenom brda i vrlo je blaga za hodanje.

Prije dolaska na vidikovac Pridva, čeka nas još manji uspon na  Babin kuk, izdvojenu stijenu s koje se pruža lijep pogled na vinodolsku dolinu. Na vidikovcu Pridva je planirano dulje stajanje za okrijepu te se otuda s druge strane vraćamo prema mjestu Grižane.

Za obilazak staze potrebno nam je oko 4 sata hoda

 

 

 

 
Težina staze: kondicijski i tehnički srednje zahtjevna
Oprema: Standardna planinarska definirana vremenskim uvjetima
Vodiči:  Irena Hustić, Dragan Turkalj
Napomena: Hrana i piće iz ruksaka
Prijave i informacije: Irena  091 489 9767 ili putem forme
/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu

STAZA BOŽANSKIH IZVORA I SENTONINA STAZA – 4.3.2023.

,
Polazak: 7,00 sti Ilica 421
 Povratak: oko 21 sat
Prijevoz: autobus Članski doprinos za izlet (akontacija): 24 € na bazi 40, a 29 € na bazi 30 izletnika
Opis:

Nakon vožnje do Rapca, naša tura počinje kod hotela Narcis Maslinica. Prema starom gradu Labinu uspinjemo se i krećemo najljepšim zaštićenim prirodnim krajobrazom Labinštine. Prolazimo pored izvora Vrućak i Blažićevo, a putem nas prate potočići. Oni hrabriji i spretniji će kod slapa moći proći tehnički zahtjevan detalj jer se koriste ruke te klinovi i uže koji su tamo postavljeni, a koji je dio labinskog planinarskog puta. Ostali uživaju u laganoj stazi. Nastavljamo dalje preko vijugavih sedrenih barijera preko kojih se prelijevaju slapovi potoka Pećina, a u tajanstvenoj Negrijevoj spilji krije se izvor. Na samo par minuta od staze nalaze se ostaci romaničke crkvice sv. Hadrijana (12./13. st.) koju ćemo također posjetiti.

U Labinu radimo pauzu od 1 – 1,5 sati za slobodno vrijeme.  Stari grad Labin odiše duhom starine i mističnosti te nas poziva na otkrivanje njegovih čari i ljepote. Možemo prošetati starom jezgrom i uživati u čarobnu pogledu s Fortice na Rabac, otok Cres i Učku ili jednostavno popiti kavu i zasladite se kolačem u nekom od ugostiteljskih objekata.

Povratak u Rabac započinjemo Alejom velikana kroz borovu šumu (Pinetu) te se dalje spuštamo Sentoninom stazom. Labinska božica Sentona zaštitnica je putnika.  Spuštanjem po stazi dolazimo do spajanja sa Stazom božanskih izvora te nastavljamo put prema autobusu uz čarobne potoke.

Trajanje hoda: oko 3 sata (bez pauza)

 

 
Težina staze: kondicijski i tehnički nezahtjevna
Oprema: Standardna planinarska definirana vremenskim uvjetima
Vodiči:   Dragan Turkalj, Irena Hustić,  pomoćni vodič: Vladimir Varga
Napomena: Hrana i piće iz ruksaka, postoji mogućnost organizacije ručka
Prijave i informacije: Dragan  091 527 5591 ili putem forme
/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu

MEĐIMURSKI PLANINARSKI PUT – 25.02.2023. – OTKAZANO!!!

,
Polazak: 7,00 sti Ilica 421
 Povratak: oko 20 satI
Prijevoz: autobus Članski doprinos za izlet (akontacija): 19 € na bazi 30, a 15 € na bazi 40 izletnika
Opis:

       Međimurski planinarski put je osnovalo HPD Željezna gora 1987 godine, a od 2016. ga održava PD Bundek iz Murskog Središća. Međimurski planinarski put je planinarska obilaznica linijskog tipa i ukupne je dužine 26,5 km, a za prolazak je potrebno 7 do 8 sati ne računajući vrijeme odmora. Prolazi kroz međimurske gorice bez nekog višeg, istaknutog vrha. Najvišim vrhom smatran je Mohokos (344m/nv) u naselju Vučetinac. On je kontrolna točka Hrvatske planinarske obilaznice (KT HPO),kao i obilaznice Najviši vrhovi hrvatskih županija i zagorskog planinarskog puta (ZPP):

Obilaznica ima 9 kontrolnih točaka, a započinje u centru Čakovca na Trgu Republike, glavnom gradskom trgu. Prolazi pored starog grada Zrinskih pa kroz naselja i preko brežuljaka povezuje prirodne ljepote te kulturne i turističke znamenitosti i osobitosti Gornjeg Međimurja. Na putu su vidikovci sa kojih se pružaju pogledi na hrvatske, slovenske, austrijske planine i mađarske brežuljke. Obilaznica završava u naselju Štrigova, te je moguće i polazak u suprotnom smjeru.

Opis rute: Na Međimurskom planinarskom putu krećemo iz Štrigove, prelazimo 12 km i savladavamo visinsku razliku od 160 m. Na putu imamo 5 kontrolnih točaka (1-Štrigova, 2-Štrigovčak, 3-Železna Gora, 4-Vukanovec i 5-Mohokos). Dolaskom do Mohokosa završavamo našu rutu.

 

 
Težina staze: kondicijski i tehnički nezahtjevna
Oprema: Standardna planinarska definirana vremenskim uvjetima
Vodiči:   Irena Hustić, Dragan Turkalj – pomoćni vodiči : Vladimir Varga, Đurđica Matković
Napomena: Hrana i piće iz ruksaka
Prijave i informacije: Dragan  091 527 5591 ili putem forme
/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu

ĆIĆARIJA – Korita, Brajkov vrh, Županj vrh – 18.02.2023.

,
Polazak: 7,00 sti Ilica 421
 Povratak: oko 21 sat
Prijevoz: autobus Članski doprinos za izlet (akontacija): 28 € na bazi 30, a 21 € na bazi 40 izletnika
 

Opis:

Nakon  3 sata vožnje i jednog usputnog odmora put nas dovodi u Lanišće, naselje u planinskom području Ćićarije koje se smjestilo na nadmorskoj visini od 546 metara i u kojem živi  80 stanovnika.

Od tud kreće naše planinarenje tom istarskom planinom prema Koritima, livadi  na kojoj se smjestilo desetak masivnih korita, koja obiluju vodom i koja su nekad bila napajališta stoke. Isto tako su u prošlosti žene iz Brgudca otud nosile vodu za piće. Livada je bogata vodom pa  sukladno tome tu obitava obilje biljnih i životinjskih vrsta.

Korita, koja su na 1010 metara visine nad morem,  su se smjetila podno litice Brajkove stijene, do čijeg vrha od 1092 metra vodi strma staza.

U obližnjem šumarku, par minuta od Korita podignuta je planinarska kuća Korita,  koja pruža u ljetnim mjesecima ugodnu hladovinu za odmor. Od Korita na pola sata što hoda, što penjanja uzdigao se Županj vrh, visok 1130 metara a koji je i KT HPO.

 

GRUPA A: prolazi cijelom stazom i penje Brajkov i Županj vrh , 7,5 km dužine s usponom od 675 metara, 3 sata hoda 

 

GRUPA B: prolazi stazom do Korita, u ukupnoj dužini 5,5 kilometara i usponom od  454 metra, 2 sata hoda a zatim zajedno silazimo                Konjskom stazom do Brgudca, gdje nas očekuje autobus,  čiju dužinu od 3,5 kilometra prelazimo za nešto manje od sat vremena.

 

 
Težina staze: kondicijski i tehnički nezahtjevna
Oprema: Standardna planinarska definirana vremenskim uvjetima
Vodiči:   Irena Hustić, Dragan Turkalj, Vladimir Varga, Marijana Radionov
Napomena: Hrana i piće iz ruksaka. Ručak je moguće organizirati negdje usput, po dogovoru s grupom
Prijave i informacije: Irena 091 489 9767  ili putem forme
/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu

IDEMO NA DURMITOR !!! – 9. – 17.9.2023.

,

  DURMITOR    –   9. – 17.9.2023.

 

Durmitor je planina i nacionalni park u Crnoj Gori. Smatra se da ime Durmitor potječe od keltskih riječi koje znače “planina puna vode”.

Predjeli Durmitora, po ljepoti i neokrnjenosti rijetko i autentično djelo prirode, proglašeni su nacionalnim parkom 1952,godine.  Smješten na sjeverozapadu Crne Gore, park obuhvaća osnovni masiv Durmitora s kanjonima Tare, Drage i Sušice, te gornji dio kanjonske doline Komarnice,  zauzimajući površinu od 39 000 ha.

Sva raskoš prirodnih ljepota, ambijentalnih i kulturnih vrijednosti Durmitora i rijeke Tare, prevladala je da se nacionalni park Durmitor uvrsti u popis Svjetske kulturne i prirodne baštine, odlukom Međunarodnog odbora za Svjetsku kulturnu i prirodnu baštinu, u Parizu 1980. godine, dok je rijeka Tara i njena kanjonska dolina, UNESCO-vim programom Čovjek i biosfera 1977. godine uvrštena u svjetske ekološke rezervate biosfere (površine 32.000 ha).

Osnovna odlika reljefa durmitorskog područja jest prostrana visoravan na 1 500 metara nadmorske visine, koju presjecaju duboke kanjonske doline i s koje se uzdižu impozantni planinski vrhovi, od kojih je 48 s preko 2000 metara nadmorske visine i među njima najviši Bobotov kuk sa 2 523 m.

Ljepoti durmitorskog masiva posebnu draž daje 18 ledenjačkih jezera, nazvanih gorske oči, na visinama iznad 1 500 m. Najveće i najatraktivnije je Crno jezero. Veličanstvenosti pejzaža doprinose, osim ljepote jezerskog bazena i blistave vodene površine, prostrani šumski predio koji ga okružuje i vrh Međeda, gorostasno uzdignut nad njim. Udaljeno je 2 km od planinskog gradića Žabljaka, zimskog turističkog centra Crne Gore.

Među najljepšim ukrasima parka su i bistre, silovite rijeke koje su ovom području podarile razne kanjonske doline.

Posebno impresionira rijeka Tara „SUZA EVROPE“ , najduža crnogorska rijeka dugačka 144 km, nastala od Opasnice i Veruše i koja sa Pivom na Šćepan polju gradi rijeku Drinu. Njen kanjon je najdublji u Evropi i drugi po dubini kanjon na svijetu(1300m), odmah poslije Grand Canyona u SAD-u. Dužina kanjona je 78 km.

 

PLAN I PROGRAM IZLETA

  1. Dan 09.09.2023.

Polazak u ranim jutarnjim satima. Vožnja preko Bosne. Zaustavljanje u Sarajevu. Slobodno vrijeme ručak i razgledavanje starog dijela grada. Dolazak i smještaj u hotel u Žabljaku

  1. Dan 10.09.2023

Razgled kanjona  Tare. Ukoliko u grupi bude više ljudi  zaineresirano može se

organizirati rafting na Tari, vožnja Pivskim jezerom ili neka druga  aktivnost .

  1. Dan 11.09.2023.

Uspon na Prutaš čija je visina 2393 metra i spada među najviše vrhove Durmitora.  Početak penjanja je na visini od 1800 metara. Na putu penjemo na Škrčki pogled, najljepši vidikovac na Durmitoru i obilazimo Škrčko jezero. Vrijeme penjanja oko 4 sata

  1. Dan 12.2023.

Uspon na Savin Kuk. Visina Savinog kuka je 2313 metara a skoro do vrha vozi

žičara. Od izlaska iz žičare do vrha je po prilici sat vremena hoda.

  1. Dan 13.09.2023.

Uspon na Bobotov Kuk, visina 2523 metra

Dužina staze 4 kilometra, uspon oko 900 metara. Ne preporuča se planinarima

koji   nisu u dobroj kondiciji i koji se lošije snalaze po stjenovitom terenu. Za

njih bi se organizirala lakša  tura, ili bi ispenjali dio do jezera Zeleni vir,

najvišeg jezera na Durmitoru.

  1. Dan 14.09.2023

Odlazak iz Žabljaka . Obilazimo  Kanjoj Mrtvica  i Manastir Ostrog . Kanjon Mrtvica je najljepši kanjon u Crnoj  Gori a Manastir Ostrog nadaleko je poznat po svojoj neobičnoj arhitekturi koja  ga  je stopila sa stijenama ispod kojih se nalazi.

Odlazimo na noćenje u Budvu

  1. Dan 15.09.2023.

Budva – dan je predviđen za šetnju gradom i kupanje. Kad se formira grupa može se i za dio ekipe organizirati neki izlet.

  1. Dan 16.09.2023

Odlazak iz Budve  u Cetinje, Obilazimo dvorac cara Nikole, Njegošev muzej i odlazimo na Lovćen koji se uzdigao iznad mora 1749 metara.

Po završetku obilaska odlazimo u Metković gdje imamo noćenje

  1. Dan 17.09.2023

Ujutro penjemo Babinu Gomilu , 735 metara visine.  Stazu dužine  7 kilometara savladavamo po prilici za 3 sata. S vrhe se pruža prekrasan pogled na ušće Neretve u more.

Povratak u Zagreb u nedjelju, 10.09. 2023 oko 22 sata.

Smještaj :

Žabljak, hotel, dvokrevetne sobe …………………5 noći, spavanje, doručak, večera

Budva, apartmani,  2 – 5 krevetne sobe  ……..2 noćenja

Metković ,  hotel, dvo ili trokrevetne sobe, …..1 noć,spavanje, doručak, večera

 

ČLANSKI DOPRINOS ZA IZLET

 NA BAZI 20 IZLETNIKA    510  EURA

 NA BAZI 30 IZLETNIKA   460 EURA

 

Po prijavi bi se krenulo s uplatom rata 1.       –  1 x 110 eura

                                                                      2.– 5.     –  4 x 100 eura

        

           Cijena cijelog putovanja može se promijeniti ovisno o broju osoba.           

U cijenu nisu uračunati  obroci koji nisu u najavi kao i troškovi  ulaznica

 

Ulaznica NP Durmitor je 3 eura po čoveku po danu 5 dana  = 15 eura

Ulaznica u park prirode Piva i kanjonu rijeke Tare je 3 eura po osobi

Ulaznica u NP Lovćen je 3 eura  po učesniku.

Ulaznica u Njegošev mauzolej je  5 eura

Ulaznica u muzej kralja Nikoje je  5 eura

Izletnička taksa u Cetinju je 3 eura po osobi

Izletnička taksa u Manastiru Ostorg je 3 eura

Iskazana cijena su trenutačne, moguće su manje korekcije

 

Dodatne informacije i prijave: Irena Hustić 091 489 9767

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu

OD GRAČANA PREKO SLJEMENA DO GORNJEG VRAPČA – 11.02.2023.

,
Okupljanje do 8 sati na Črnomercu kod sata
 Povratak: oko 18 sati
Prijevoz: tramvaj Članski doprinos za izlet (akontacija):
 

Opis:

Dužina staze je 16 km i svladava se 811 m visinske razlike. Polazimo sa Črnomerca u 8 sati tramvajem do Mihaljevca, a zatim prelazimo na tramvaj broj 15 i vozimo se do predzadnje stanice. Tu počinje naš uspon stazom broj 57, pa stazom 55, preko Brestovca do Sljemena. Na putu do Sljemena savladavamo 726 m/vr u dužini od 7 km. Na Sljemenu ćemo imati pola sata odmor. Tko ne želi ići dalje može se vratiti autobusom ili žičarom u grad. Mi ostali idemo do pl. doma Grafičar gdje se odmaramo sat vremena.  Tu možemo ručati. Tko želi i odavde takođe može autobusom do grada. Nakon ručka nastavljamo prema Gornjem Vrapču. Poslije pl. doma Risnjak tko želi može kraćom stazom do Mikulića, odakle vozi autobus do Črnomerca.

Lječilište Brestovac

je prvo specijalizirano lječilište za plućne bolesti u ovom dijelu Evrope. U njemu je postojala knjižnica, kino dvorana i gospodarski objekti. Izgradnju je inicirao liječnik, književnik i novinar Milivoj Dežman 1874. g., a motiv je bila njegova ljubav prema Ljerki Šram (glumici i ljepotici) koja je bolovala od tuberkuloze. U gradnji je sudjelovao cijeli grad, a zemlju je darovao šestinski vlastelin Miroslav Kulmer. Prvih 40 bolesnika primljeno je 22.05.1909. Lječilište se pokazalo djelotvornim te je uspješno smanjena stopa smrtnosti od tuberkuloze u Zagrebu. Lječilište je zatvoreno 1968.

 

 
Težina staze: kondicijski umjereno zahtjevno, tehnički nezahtjevno
Oprema: Standardna planinarska definirana vremenskim uvjetima  (obavezno naglavna lampa)
Vodiči:   Dragan Turkalj
Napomena:
Prijave i informacije: Dragan Turkalj  091 527 5591 ili putem forme
/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu

Predavanje Matej Perkov – “Bijeli divovi Balkana” – 06.02.2023.

, ,

PD Medvednica vas poziva da nam se pridružite u ponedjeljak 6.2. u 19.30 sati u prostorijama Mjesnog odbora Vrapče, Ilica 421 na putopisnom predavanju Mateja Perkova:

“Bijeli divovi Balkana”

 

Visokogorski kulturološki projekt Mateja Perkova pod nazivom „Bijeli divovi Balkana“ već godinama aktivno živi ponajviše zimi, kada se visokogorci penju na snijegom i ledom okovane vrhove planina razasutih diljem Balkanskog poluotoka. Planine poznate kao omiljene ljetne destinacije, zelene i posute cvijećem, zimi se pretvaraju u izazovne gorostase, divove koji u zimskim uvjetima na penjače ostavljaju dojam da su u svjetskom velegorju. Planine Hrvatske, Srbije, BiH, Makedonije, Albanije, Grčke, Bugarske… Sve su to fantastične avanture nadomak našeg dohvata, pogotovo ako nemamo novaca i vremena za daleka putovanja. U romantiku Balkana utkana je njegova povijest, a ljudi koji podno planina žive i njihovi običaji, ratovi, mirenja i nadmudrivanja, gastronomske delicije i specifični ambijent kojeg drugdje nema. O svemu tome pričat će nam visokoogorac i putopisac Matej Perkov uz mnoštvo lijepih fotografija i zanimljivih anegdota

 

Ulaz je slobodan i veselimo se zajedničkom druženju u planinarskom duhu!

/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu

MJESEČEV PLATO – 04.02.2023.

,
Polazak: U 6,30 Ilica 421
 Povratak: oko 21 sat
Prijevoz: autobus Članski doprinos za izlet (akontacija): 25 € na bazi 30 planinara, 20€ na bazi 40 planinara
 

Opis:

Mjesečev plato, Plato Mjeseca je prirodna znamenitost na otoku Krku. Smješten je na jugozapadu Krka iznad kanjona Vrženice. To je zaravan na brdu iznad Baške koja podsjeća na Mjesečevu površinu.  Nalazi se na 380 metara nadmorske visine.  Najviši vrh ove krško-kamenite zaravni je Diviška ( 471 m/nv).  Naizgled to je prava kamena pustinja , koja je nastala djelovanjem eroziije , snažne bure, kvarnerskih kiša te čovjeka koji je u ovom škrtom okruženju tražio mogućnost svog opstanka . Naša tura počine u Jurandvoru i vodi nas do Mjesečevog platoa. Na tom dijelu posjećujemo vrh Zakan (197 m/nv).

Tu se razdvajamo i

 

GRUPA A

nastavlja prema Hlamu (461 m/nv) i Diviški, kružno obilazi Mjesečev plato, penje vrh Stražica (372 m/nv) i uz Kaštel Baška stazom ŠETNICA DO MJESECA I NAZAD spušta se u Bašku.  Stazu dužine od 15 km i uspon od 782 metra prelazi za 6 sati.

GRUPA B

počinje spuštanje od Mjesečeva platoa, usput penje vrh Stražica (372 m/nv) i pored crkve Svetog Duha i Kaštela Baška dolazi u Bašku do autobusa. U 4 sata hoda prolazi stazu dugu  9 kilometara i penje 680 metara uspona.

 
Težina staze: kondicijski lagano, tehnički nezahtjevno
Oprema: Standardna planinarska definirana vremenskim uvjetima
Vodiči:  Irena Hustić, Dragan Turkalj, pomoćni vodiči: Vladimir Varga, Tomislav Letinčić
Napomena: Hrana i piće za vrijeme hodanja iz ruksaka, postoji mogućnost organiziranja ručka
Prijave i informacije: Irena Hustić 091 489 9767 ili putem forme
/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu