Papuk, njegovi vrhovi i šume parkovi, 30.11. i 1.12.

Po dolasku u planinarski dom Jankovac nakon kratkog odmora krećemo na obilazak Grofove poučne staze. Na stazi ćemo obići Jankovačko jezero, grobnicu grofa Josipa Jankovića, špilju u kojoj su se skrivali slavovnski hajduci od kojih je najpoznatiji bio Maksim Bojanić, staklarsko groblje i slap Skakavac uz koga su vezane legende, a obilazak oko njega moguć je zahvaljujući stubama, pješačkim drvenim mostićima i rukohvatima budući da je teren prilično strm i stjenovit. Za obilazak staze duge 3 kilometra bit će potrebno oko 3 sata. Uspon na stazi je oko 170 metara.

Iza obilaska staze nastavljaju se radionice u domu

gdje će se i noćiti.

Po smještaju u dom grupa kreće autobusom do kraja asfaltne ceste gdje počinje pješačka tura koja vodi kružno do Koprivnatog brda pa Ivačke glava (visina 913 m, KT HPO), Kožić hrasta i otud natrag do planinarskog doma Jankovac. Na dionici dugoj 9 km svladavamo visinsku razliku od 350 metara u 5 sati hoda s pauzama. U našoj turi najznačajniji vrh je Ivačka glava u narodu poznatiji pod imenom Klinavac, po tome što strši iz šume poput kamenitog klina. Za lijepa vremena vidik se pruža preko Podravine sve do planine Mačak u Mađarskoj, a preko Požeške kotline sve do bosanskih planina.

Dječja paninarska škola

Nakon doručka školarci odlaze u posjet dva značajna lokaliteta koja broje više od 400 milijuna godina postojanja.

Prvo ćemo posjetiti Geoinfo centar u Voćinu koji je i početna je točka za upoznavanje s Geoparkom Papuk – kroz multimedijalni i interaktivni postav posjetitelji se mogu upoznati s geološkom, biološkom i kulturno-povijesnom baštinom Papuka.

Geološki postav će nam kroz 3D projekciju prikazati kako je nastao život na zemlji od prajuhe do prvih biljaka i životinja, do dinosaura pa čovjeka, kako nastaju potresi i vulkani i zašto je zemlja neprestano u pokretu.

Postav biologije započinje pričom o strogo zaštićenom leptiru močvarnom plavcu čije je stanište na jednoj od Zvečevačkih livada gdje raste plućna sirištara – plavac bira upravo tu biljku za mjesto gdje će položiti svoja jajašca. Tu upoznajemo i ostale životinje vezane uz tlo odnosno pedologiju kao poveznicu geologije i biologije.

Kulturno povijesna postav govori o Papuku kroz sirovine koje su te zajednice iskorištavale. Zanima vas kako se obrađivao kamen u prapovijesti? Kroz priču o kamenom i metalnim dobima kroz stvarne artefakte upoznajemo i njihovo korištenje. Kako je izgledao život na Papuku u starijem željeznom dobu u vrijeme halštatske kulture? Papuk je bio jedno od područja gdje je živjela ratnička aristoracija – halštatski konjanici ratnici koji su ostavili tumule s mnoštvom zanimljivih predmeta u tim grobnim humcima.Što donosi srednji vijek na Papuku? Najvidljiviji ostaci tog velikog razdoblja su utvrde – srednjovjekovni gradovi plemića koji okružuju obronke Papuka. Najveća kontinentalna srednjovjekovna utvrda Slavonije nalazi se upravo na Papuku – to je Ružica grad kod Orahovice, a zavirite li kroz prozor Geo info centra vidjet ćete kamene ostatke Starog grada Voćina. Sve panele prati zid civilizacija gdje usporedno vidimo što se događalo na prostoru Hrvatske i svijeta. Dok na Papuku imamo nalaze kalupa za izradu brončanih sjekira na obalama Dunava izrađuje se poznata „vučedolska golubica“, a u Gizi se grade piramide. Po razgledu ovog zdanja odlazimo u Rupnicu. Rupnica je jedinstveni geološki spomenik prirode jugozapadno od Voćina, na mjestu nekadašnjeg kamenoloma. Jedna je od znamenitosti unutar parka prirode Papuk. Ovdje je izraženo stubasto lučenje vulkanskih stijena čiji sastav još uvijek nije detaljno ispitan, a nastaje hlađenjem lave koja ima heterogen sastav.

Po doručku i odjavi iz doma krećemo na našu turu; Jankovac - Češljakovački vis( vrh HPO)- planinarska kuća Trišnjica- vrh Kaniška glava - pl.dom Lapjak,  u kojoj penjemo dva vrha i obilazimo dva planinarska objekta.
Češljakovački vis (825m/nV) je vrh koji se nalazi na šumovitom grebenu i predstavlja najistočniji u nizu visokih vrhova Papuka. Oko 100 metara u pravcu juga nalazi se razgledna piramida s koje je vidik prema Posavini i Bosni. S vrha se spuštamo na
planinarsku kuću Trišnjicu koja je ime dobila po potoku Trišnjica koji izvire neposredno pokraj kuće. Nastavljamo  slijediti  trasu omladinske staze  i  dolazimo do našeg drugog vrha ,
Kaniška glava (613m/nV) . Nakon odmora  i okrijepe krećemo dalje prema planinarskom domu Lapjak .
Planinarski dom Lapjak (335m/nV)  se nalazi u Velikoj iznad termalnog kupališta. Dom je otvoren vikendom i opskrbljen je hranom i pićem Od doma nas čeka silazak prema crkvi u Velikoj. U ovoj planinarskoj turi imate priliku utisnuti u svoje knjižice obilaznica 3 žiga.
   Stazu dužine 13 kilometara s 500 metara uspona i 700 metara silaska prelazimo za 6 sati.
U Velikoj nas očekuje autobus u kojem su polaznici Dječje planinarske škole. Slijedi povratak u Zageb.