KLEK – 6.5.2023.

,
Polazak: U 7 sati  Ilica 421
 Povratak: oko 21 sat
Prijevoz: autobus Članski doprinos za izlet (akontacija): 24€ na bazi 30 izletnika
 

Opis:

Dolazak u Ogulin oko 8,30 sati. Do 9 sati pauza, od 9 sati posjet Zavičajnom muzeju uz stručno vodstvo u trajanju od 45 minuta. Cijena ulaznice je 2 eura i 20 centi. 

U 11 sati počinje uspon na Klek od Kneje, sa 570 metra/ nv ( do doma sat i pol, a do vrha još 30 minuta), dužina staze je 5 km, a svladavamo 552 m visinske razlike.

Klek je planina koja obilježava razvoj planinarstva u Hrvatskoj. Visoka je 1181 metar i vrh je HPO. Stoji kao istaknuti greben na istočnim okrajcima Velike Kapele i svojim padinama se spušta prema ogulinskom polju i dolini rijeke Dobre. Vrhovi su mu Klečice i Klek.

O Kleku postoje mnoge legende a najpoznatije su o bogu Perunu i Divu  kojeg je Perun pobijedio te o klečkim vješticama. Shodno tome predlažem prigodnu kostimografiju. 

S Kleka pucaju prelijepi pogledi prema Ogulinu, Bjelolasici i okolnom gorju. 

Spuštanje s Kleka slijedi oko 15 sati.

 

 
Težina staze: lagana do srednje teška
Oprema: Standardna planinarska definirana vremenskim uvjetima
Vodiči:  Irena Hustić i Dragan Turkalj
Napomena: Hrana iz ruksaka
Prijave i informacije: Irena  091 489 9767 ili putem forme
/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu

VRGORSKO GORJE I BIOKOVO (MATOKIT-VOŠAC-SVETI JURE-KIMET) – 29.4. – 01.5.2023.

,
Polazak: U 6,00 sati,   Ilica 421
 Povratak: oko 21 sat
Prijevoz: autobus Članski doprinos učešća u organizaciji izleta

75 € na bazi 30 izletnika

 

OPIS

29.04.2023. SVETI ROK – MATOKIT

Od Zagreba uz kraće stanke putujemo prema Vrgorcu gdje očekujemo doći oko 12 sati.

Uspon na Matokit, vrh Sveti Rok započinje u naselju Ravča. Staza kreće od same table koja označava ulazak u mjesto te vodi pored zadnjih kuća između visokih suhozida. Ona nam govori o nedavnoj prošlosti lokalnog stanovništva i njegovom načinu života. Stazu su izgradili kako bi olakšali dolazak do ljetnih stanova, livada i plodnih ravnica koje su obrađivali kao i stada koja su uzgajali. Staza nije teška za uspon. Lako se savladava i neprekidno i postupno se uzdiže po rasutom kamenju praveći višestruke serpentine. Kroz 40 minuta dolazi se do prvih livada i ljetnih stanova ispod samog prijevoja.  Tu i počinje najljepši dio staze duge kilometar i pol koji završava izlaskom na grebe gdje počinje oštriji uspon  koji nam otvara vidike prema jugu na planinu Šibenik. Po prilici za pola sata stižemo na sam vrh, Sveti Rok, 1062 metra nad morem koji je i kontrolna točka HPO. Vrh je označen hrpom kamenja te se dvadesetak metara dalje nalazi žig, nedaleko od male kapelice sa još manjom figurom Svetog Roka. S vrha se pruža pogled prema Pelješcu i Hvaru, prema Bosni i Hercegovini, na Čvrsnicu, Prenj i Velež te na Biokovo, Vrgorac i vrhove Šibenik i Mali Šibenik. Nakon kratkog odmora slijedi grebenski spust do Vrgorca koji je još atraktivniji, ali je i teži. Uspon od 786 metara savladavamo po prilici za 3,5 sata. Spust do Vrgorca je nešto sporiji i izloženiji pa će nam za njega trebati cca 3 sata. Tu nas čeka autobus.

Iz Vrgorca odlazimo u Veliko Brdo gdje ćemo noćiti u Domu Velobrdskih ledara.

   

30.04.2023.VOŠAC I SVETI JURE

Nakon doručka u 8 sati krećemo lokalnim prijevozom prema Nebeskoj šetnici. Po razgledu krajobraza krećemo prijevozom do pod Vošac te se s ceste svi uspinjemo na vrh. Do Vošca, vrh HPO 1421 m/nv, nam je potreno pola sata hoda. Nakon fotografiranja grupa  krećemo prema vrhu Sveti Jure, vrh HPO , (1762 m/nv)  koji će se doseći za po prilici 3 sata hoda..

Na vrhu je crkvica Svetog Jure, crkva na najvišoj nadmorskoj visini, koja se prvi puta spominje 1640. Godine.  S vrha Svetog Jure pruža se panoramski pogled na Zagoru i otoke, a za izuzetno lijepog vremena mogu se vidjeti i bosansko-hercegovačke planine. Na vidikovcu je postavljen i panoramski dalekozor. Pored kapelice, južno s desne strane na kamenu nalazi se natpis s imenom vrha i nadmorskom visinom, a u isti je ugrađen žig. Po usponu spuštamo se lokalnim prijevozom u Veliko Brdo gdje nas očekuje večera i noćenje.

01.05.2023. KIMET

Nakon doručka u 8 sati krećemo lokalnim prijevozom do Nebeske šetnice odakle postoi jedini markirani pristupni put na Kimet. Započinje na biokovskoj cesti kod kamene kućice na Ravnoj Vlaški na visini od 1229 metara.  Markacije najprije kreću sporednim makadamskim putem, a zatim vijugavo izbijaju na mali prijevoj i nastavljaju kod dvije vrtače u kojima je ograđena zemlja. Po obilasku vrtača dolazi se na livadicu s koje se penje, najprije zapuštenom kozjom stazom, a zatim preko stjenovitih polica. S tog prijevoja se otvara vidik prema vrhu. Markacija nas  dalje vodi do samog vrha zapadnim grebenom te strmo izlazi na vršni dio. Sam vrh je na visini od 1536 metara nad morem i za savladavanje uspona od 370 metara i staze duljine 3 kilometra trebat će nam 2 sata.

S vrha se vraćamo istim putem do našeg prijevoza i odlazimo u dom Velobrdskih ledara na ručak.

Polazak prema Zagrebu  predviđen je za 15 sati.

 

Važne inforamcija

U članski doprinos uračunat je organizacija izleta i prijevoza iz Zagreba

Spavanje u domu Velebrdskih ledara……………………..2 x 11 eura = 22 eura

Spavanje u privat smještaju ………………………………… 2 x 20 eura = 40 eura

Prijevoz po Biokovu 30.04.2023…………………………………………….      20 eura

Prijevoz po Biokovu 01.05.2023…………………………………………….      15 eura

Ulazak u Park prirode Biokovo……………………………….2 x 5 eura .. . 10 eura

Ručak/večera u Domu Velebrdskih ledara     ……………………………..    6 eura

 

Doručak radimo u domu sami, ručak ugovaramo s domaćinima. Piće i hranu nabavljamo u obližnjem Konzumu 

 

 
Težina staze: Matokit – teška

                           Vošac – lagana

                          Sveti Jure – teška

                         Kimet – srednje teška
Oprema: Standardna planinarska definirana vremenskim uvjetima, višeslojna odjeća, zaštita od sunca i vjetra, obavezni štapovi i naglavna lampa
Vodiči:  Irena Hustić, Dragan Turkalj
Napomena: Na turama hrana i piće iz ruksaka. Obavezno 3 litre vode po turi.
Prijave i informacije: Irena 091 489 9767 ili putem forme
/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu

KOZJAK – SVETI JURE I SVETI IVAN BIRANJ – 21.4. – 23.4. 2023.

,
Polazak: U 16 sati,   Ilica 421
 Povratak: oko 21 sat
Prijevoz: autobus Članski doprinos učešća u organizaciji izleta

65 € na bazi 30 izletnika

 

OPIS

             Kozjak je planina koja sa sjeverne strane okružuje grad Kaštela. Njegova južna padina je vrlo strma i klisurasta, a sjeverna kameniti obronci koji postupno prelaze u valovitu visoravan Zagore.

             Kozjak je planina sa dva različita lica. S primorske strane ostavlja dojam moćne, neprelazne stijenovite barijere koja se nadvila nad uskim pojasom Kaštelanskog polja, a sa sjeverne strane prostire se visoravan s rijetkom makijom na čijem se rubu nalaze najviši vrhovi. Kozjak se proteže u dužini od 16 kilometara od Klisa do prijevoja Malačka           

21.4.2021. Dolazak u Dom Malačka u večernjim satima, smještaj, noćenje

 

22.04.2021. 

SVETI JURE ( vrh HPO, 669 metara nad morem)

 

Odlazak iz Malačke, nakon doručka,  u 7,30 u Ninčeviće. Tu počinje uspon koji vodi uzbrdo uz ostatke izgorjele borove šume. Nakon tog  požarnog puta počinje oštrija uzbrdica po siparu, pa dolazi do grubo uklesanog nogostupa u kamenu gdje se za prelazak pomažemo klinovima. Pred sam vrh prolazimo pored kamene crkvice Svetog Jure. S vrha se pruža pogled na vrhove Mosora i grad Split. Od vrha Sveti Jure nastavljamo grebenskom stazom preko prijevoja Vrata ispenjati vrh Škrabutina i usput posjetiti polušpilju Nugal  i tako dalje sve do odvojka za planinarski dom Putalj, koji se smjestio na malom obronku podno južne stijene Kozjaka. S njega se otvara panoramski vidik na Split, Kaštela i Kaštelanski zaljev. Putalj je jedan od najvećih planinarskih domova u Dalmaciji.

Trajanje uspona do vrha Sveti Jure traje po prilici 2,30 sata, spuštanje grebenom do planinarskog doma Putalj 3,5 sata i silazak od autobusa do doma 1 sat. Visina polazišta  naše ture je na 198 metara, visina odredišta 669 mtara, visinska razlika koju na putu penjemo je oko 700 metra.

Kasni ručak je planiran na Putalju.

Povratak u Malačku na spavanje.

 

23.04.2023. 

BIRANJ (Sveti Ivan)  – vrh HPO 623 metra

 

          Doručak u 7,00 sati. U 8 sati krećemo prema vrhu ugodnom stazom koja ide samim hrptom s kojeg se pruža pogled na Kaštelanski zaljev i Split. Sveti Ivan Biranj najviši je vrh zapadnog dijela Kozjaka. Na njemu je kapela svetog Ivana koji se slavi kao zaštitnik Kaštel Lukšića. Najviša točka vrha malo je istočnije od kapele, ali do nje nema uređenog puta.

Vrijeme uspona 45 minuta, vrijeme povratka 40 minuta, savladavanje visinske razlike od 201 metar.

        Tu je i predviđena vježba prve pomoći a po završetku iste slijedi spuštanje do mora i kava na rivi. 

Povratak u Zagreb u večernjim satima

 

Težina staze : Sveti Jure……………….kondicijski i tehnički srednje zahtjevna

                         Sveti Ivan Biranj ……. kondicijski i tehnički lagana

 

Važne informacije:

Polazak u 16 sati s parkinga Ilica 421

Za taj dan dolaska nije organizirana prehrana.

Spavanje je dogovoreno u domu Malačka u četvero, šestero i osmerokrevetnim sobama. Dom ima sanitarne čvorove i toplu vodu. Kreveti u domu imaju posteljinu.

Spavanje i hrana se plaća na licu mjesta i nije uračunata u članski doprinos za izlet.

 Cijena spavanja ………………..  11 eura

 Cijena doručka……………………. 5 eura

 Cijena ručka ………………………. 7 eura

 

 
Težina staze: 1. dan srednje zahtjevna, 2. dan nezahtjevna
Oprema: Standardna planinarska definirana vremenskim uvjetima. Prvi dan hoda obavezno uzeti 3 litre vode
Vodiči:  Irena Hustić, Dragan Turkalj
Napomena: Na turama hrana i piće iz ruksaka. Na Kozjaku nema vode.
Prijave i informacije: Irena 091 489 9767 ili putem forme
/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu

VOJAK – 1.4.2023.

,
Polazak: U 6,30,  Ilica 421
 Povratak: oko 21 sat
Prijevoz: autobus Članski doprinos za izlet (akontacija): 25€ na bazi 30 izletnika
 

Opis:Vojak je najviši vrh Parka prirode Učka. Vrh je HPO, a ujedno je i najviši vrh istarskog poluotoka. Uzdiže se 1401 m nad morem. Zbog atraktivnog pogleda koji se pruža na lstru, kvarnerski zaljev, planine Gorskog Kotara, Velebit, Alpe i ltaliju. Na Vojaku je 1911.godine izgrađena Kula koja je kroz svoje postojanje služila kao vidikovaci i promatračnica. Neko vrijeme je bila zapuštena i nekorištena, a od 2004.godine stavljena je u turističku funkciju. Danas je kula uređena kao Info centar, suvenirnica i vidlkovac koji uz postavljene teleskope otvara još bolji pogled na okolni krajolik. Planinarski metalni žig, ugrađen ustijeni, nalazi se 40-ak metara od Vidikovca.

Naša tura kreće s Poklona koji se od davnlh dana ubraja među populama izletišta. Kada su hodočasnici iz Istre na ovom prijevoju po prvi puta ugledali Trsat, poklonili su se Majci Božjoj Trsatskoj. Taj običaj zadržao se i do današnjih dana, a prijevoj je dobio naziv Poklon.

Nastavljamo pokraj pansiona Učka te strmom šumskom stazom dolazlmo do vrha po prilici za sat i pol. Nakon pauze i odmora vraćamo se istom stazom do Poklona. Dužina staze je 7 km i svladava se uspon od 360 m. 

 
Težina staze: lagana
Oprema: Standardna planinarska definirana vremenskim uvjetima
Vodiči:  Dragan Turkalj, pomoćni vodič: Žarko Cvetković
Napomena: Na Poklonu u domu  i restoranu može se kupiti hrana i piće
Prijave i informacije: Dragan 091 527 5591
/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu

DEDINA OBILAZNICA – 05.03.2023.

, ,
Polazak: 8 sati s Ponikvi
 Povratak: u popodnevnim satima
Prijevoz: vlastiti Članski doprinos za izlet (akontacija):
Opis:

Za ovaj izlet predvidjeli smo laganu šetnju  jednim  dijelom  Dedine  obilaznlce nazvane po Željku Avdagiću Dedi koja je trasirana zapadnom Medvednicom.  Naša  tura  započinje  na Ponikvama. Na Ponikve se dolazi Zelenom magistralom  iz Gajnlca. Na kraju asfaltiranog puta je parkiralište gdje ćemo se okupiti. Ponikve su      visoravan na 500 m/nv, livada i šuma okružene brežuljcima sa dva potoka koja tu i poniru.

Naša tura bi započela na Ponikvama i kretala se dalje na izvor Javorščak, Kamene svate,  kamenolom Bizek, špilju Veternicu i planinarski dom Glavica. Na Glavici se možemo okrijepiti hranom i pićem. Naš put zavšava na Ponikvama. U 4 sata hoda prelazimo stazu duljine 12 km i savladavamo uspon od 455 metara.

Dedina obilaznica :

Planinarsku obilaznicu je uredilo planinarsko društvo Medvednica u spomen na Željka Avdagića Dedu, istaknutog planinara, speleologa i ljubitelja prirode. Proteže se zapadnim dijelom Medvednice, a veže 10 kontrolnih točaka; KTl – špilja Veternica, KT2 – kamenolom Bizek, KT3 – Kameni Svati, KT4 – izvor Javorščak, KTS – Grajfova kopanja, KT6 – planinarski dom Risnjak, KT7 – slap Sopot (najviši slap na Medvednici), KTS – Talijanove pećine, KT9 – slap Farendol, KT10 – polušpilja Podsvinjarčica.

 

 

 

 
Težina staze: lagana
Oprema: Standardna planinarska definirana vremenskim uvjetima
Vodiči:  Dragan Turkalj i Irena Hustić
Napomena: Hrana i piće iz ruksaka, na domu na Kamenim svatima može se kupiti piće, a u domu Glavica može se kupiti i hrana
Prijave i informacije: Dragan 091 527 5591 ili putem forme
/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu

OTOK UGLJAN (VRH ŠĆAH) I OTOK PAŠMAN (VRH VELIKI BOKOLJ) – 18. – 19.3.2023. – OTKAZANO!!!

,
Polazak: 5,30 sati Ilica 421
 Povratak: U nedjelju oko 22 sata
Prijevoz: autobus Članski doprinos za izlet (akontacija): 75 € na bazi 40, a 80 € na bazi 30 izletnika
Opis:

8.03.2022. – OTOK UGLJAN – ŠĆAH (288 m/nv)

Polazak autobusa u 5:30 sati iz Vrapča, 5:35 hotel Antunović. Uz jednu pauzu na putu, dolazak u trajektnu luku Gaženicu i ukrcaj u trajekt u 9:30 sati. Plovidba 25 minuta.

Grupa A – planinarska tura: Preko –  tvrđava Sv Mihovil (265 m) – Plišivac – vrh Šćah (288 m) – Turkija. Autobus će nas dočekati na glavnoj cesti kod groblja. Krećemo prema malom mjestu Muline gdje se nalazi najznačajniji arheološki lokalitet na otoku Ugljanu iz 1. stoljeća s ostacima velike antičke uljare u kojoj se proizvodilo čuveno Liburnsko ulje. Ta je uljara bila jedna od najjačih na Mediteranu, a pored njenih ostataka danas se nalazi vjerna replika u prirodnoj veličini. Turu po prilici dugu 12 kilometara savladavamo za 4 sata laganog hoda.

Grupa B – planinarska tura Preko – tvrđava sv. Mihovil i natrag istim putem. Odlazak autobusom u Muline.

Zajednički povratak obje grupe iz Mulina. Vožnja trajektom do Gaženice. Smještaj  i noćenje u hostelu.

19.3.2023. – OTOK PAŠMAN – VELIKI BOKOLJ (274 m/nv)

Doručak. Odlazak iz hostela u 8 sati.. Plovidba trajektom Biograd n/m – Tkon.

Nastavak vožnje autobusom do mjesta Dobropoljane. Svi zajedno odlazimo na  turu od  Dobropoljane  do Velikiog  Bokolja  (274 m/nv ), najviši vrh otoka Pašmana. Do vrha tura traje 1,5 sat te prolazimo staza dužine 2,5 kilometara i savladavamo uspon  od 286 metara  Povratak u autobus, vožnja do Tkona. plovidba trajektom do Biograda n/m.  Povratak u Zagreb oko 22 sata.

 

 

 

 

 

 
Težina staze: lagana
Oprema: Standardna planinarska definirana vremenskim uvjetima
Vodiči:  Irena Hustić –  pomoćni vodiči: Đurđica Matković, Vladimir Varga
Napomena: Hrana i piće iz ruksaka ili u nekom od lokala na terenu. Smještaj u četverokrevetnim sobama s krevetom na kat uključuje spavanje i doručak. Spavanje u dvokrevetnoj sobi se nadoplaćuje 16€ po osobi.
Prijave i informacije: Đurđica na 091 487 2244  ili putem forme
/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu

ŽBEVNICA – 25.3.2023. – OTKAZANO!!!

,
Polazak: 6,30 sti Ilica 421
 Povratak: oko 21 sat
Prijevoz: autobus Članski doprinos za izlet (akontacija): 24 € na bazi 40, a 28 € na bazi 30 izletnika
Opis:

 

Ćićarija je brdovita visoravan u sjeveroistočnom dijelu Istre i pruža se u smjeru od sjeverozapada na jugoistok. Duga je oko 45 km, a široka 10 do 15 km, sa prosječnom visinom od 750 m. Njezin je zeleni pokrov isprekidan bijelim liticama, pa se taj dio Istre naziva i Bijela Istra.

U blizini državne granice Hrvatske i Slovenije na 1014 m/nv nalazi se Žbevnica, vrh na Ćićariji.

Žbevnica je najzapadniji Hrvatski tisućnjak. Južna strana Žbevnice je strmo odsječena i šumovita.

Vrh je označen zidanim kamenim kupom poput stoga sijena. Vrh je točka HPO (Hrvatska planinarska obilaznica) i IPP (Istarski planinarski put). Nedaleko od vrha u kamen je ugrađen metalni tuljac sa žigom. Gotovo cijelo brdo, pa time i sam vršni dio, je prostrana livada. Pogled s vrha je izuzetno lijep i nije ometan u svim smjerovima. Posebno upečatljivi su vidici prema Ćićariji, Učkoj i cijelom Istarskom poluotoku. Oko 35 minuta hoda od vrha nalazi se planinarska kuća Žbevnica. To je brvnara HPD-a Planik iz Umaga.

Naša tura započinje u selu Trstenik, te po planinarskoj stazi 106 stižemo do vrha Žbevnice. Nakon polusatnog odmora krećemo prema planinarskoj kući, te dalje do sela Brest gdje nas čeka autobus. Na ruti prelazimo dionicu od 8 km i svladavamo 300 metara visinske razlike u vremenu od oko 4 sata.

 

 

 

 

 
Težina staze: lagana
Oprema: Standardna planinarska definirana vremenskim uvjetima
Vodiči:  Dragan Turkalj, pomoćni vodič – Žarko Cvetković
Napomena: Hrana i piće iz ruksaka
Prijave i informacije: Dragan 091 527 5591 ili putem forme
/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu

STAZA KAMENI STUPI – 11.03.2023.

,
Polazak: 7,00 sti Ilica 421
 Povratak: oko 21 sat
Prijevoz: autobus Članski doprinos za izlet (akontacija): 20 € na bazi 40, a 24 € na bazi 30 izletnika
Opis:

Staza Kameni stupi počinje i završava u centru malog vinodolskog naselja Grižane. Naselje Grižane smješteno je podno ruševina frankopanskog grada i krševitih litica “Griža” po kojima je naselje i dobilo ime. Na slavnu prošlost Grižana, danas, podsjećaju ostaci zidina grižanskog kaštela. Stari kaštel je imao oblik nepravilnog četverokuta sa okruglim kulama na uglovima. Gradnja je dirigirana oblikom litica na kojima je sagrađen. U prvom dijelu puta ćemo proći pored ruševina starog grada i imati prilike se upoznati sa putovima i gradinama stare obitelji Franokopan.

Staza kamenih stupi je oživljeni stari put koji je vodio preko brda Klamaruša iznad sela Baretići, a koji je u minulim vremenima bio jedna od poveznica naseljenih mjesta sa šumskim predjelima i Gorskim Kotarom. Staza je duga okvirno 10-tak km. Na njoj se osim 1300 isklesanih i izgrađenih stepenica, nalazi niz kulturno-povijesnih spomenika te veći broj stijena za alpinističke uspone. U prošlosti je staza služila stanovnicima vinodolskih sela koji su njome nosili grožđe, smokve i trešnje, u II. svjetskom ratu i sol, te ih na području Gorskog kotara mijenjali za žito, krumpir i grah.

 

Plan izleta:

Polazak na izlet je u subotu  u 7.00 sati iz Ilice 421 . Vozimo se autocestom prema Rijeci do izlaza Oštrovica, nakon kojeg nastavljamo lokalnom cestom do centra naselja Grižane gdje započinje naša tura.

Početak rute nas vodi kroz slabije markiranu stazu do početka  same Staze kamenih stupi, na kojem dijelu savladavamo većinski dio visinske razlike.

Pri kraju uspona nalaze se dvije manje spilje,  do kojih je put osiguran kraćim klinčanim putom, oko kojih je planirana mala stanka.

Nakon stanke savladavamo preostali, manji dio uspona te se na početku grebena nadovezujemo na postojeću planinarsku stazu Litica koja prolazi grebenom brda i vrlo je blaga za hodanje.

Prije dolaska na vidikovac Pridva, čeka nas još manji uspon na  Babin kuk, izdvojenu stijenu s koje se pruža lijep pogled na vinodolsku dolinu. Na vidikovcu Pridva je planirano dulje stajanje za okrijepu te se otuda s druge strane vraćamo prema mjestu Grižane.

Za obilazak staze potrebno nam je oko 4 sata hoda

 

 

 

 
Težina staze: kondicijski i tehnički srednje zahtjevna
Oprema: Standardna planinarska definirana vremenskim uvjetima
Vodiči:  Irena Hustić, Dragan Turkalj
Napomena: Hrana i piće iz ruksaka
Prijave i informacije: Irena  091 489 9767 ili putem forme
/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu

STAZA BOŽANSKIH IZVORA I SENTONINA STAZA – 4.3.2023.

,
Polazak: 7,00 sti Ilica 421
 Povratak: oko 21 sat
Prijevoz: autobus Članski doprinos za izlet (akontacija): 24 € na bazi 40, a 29 € na bazi 30 izletnika
Opis:

Nakon vožnje do Rapca, naša tura počinje kod hotela Narcis Maslinica. Prema starom gradu Labinu uspinjemo se i krećemo najljepšim zaštićenim prirodnim krajobrazom Labinštine. Prolazimo pored izvora Vrućak i Blažićevo, a putem nas prate potočići. Oni hrabriji i spretniji će kod slapa moći proći tehnički zahtjevan detalj jer se koriste ruke te klinovi i uže koji su tamo postavljeni, a koji je dio labinskog planinarskog puta. Ostali uživaju u laganoj stazi. Nastavljamo dalje preko vijugavih sedrenih barijera preko kojih se prelijevaju slapovi potoka Pećina, a u tajanstvenoj Negrijevoj spilji krije se izvor. Na samo par minuta od staze nalaze se ostaci romaničke crkvice sv. Hadrijana (12./13. st.) koju ćemo također posjetiti.

U Labinu radimo pauzu od 1 – 1,5 sati za slobodno vrijeme.  Stari grad Labin odiše duhom starine i mističnosti te nas poziva na otkrivanje njegovih čari i ljepote. Možemo prošetati starom jezgrom i uživati u čarobnu pogledu s Fortice na Rabac, otok Cres i Učku ili jednostavno popiti kavu i zasladite se kolačem u nekom od ugostiteljskih objekata.

Povratak u Rabac započinjemo Alejom velikana kroz borovu šumu (Pinetu) te se dalje spuštamo Sentoninom stazom. Labinska božica Sentona zaštitnica je putnika.  Spuštanjem po stazi dolazimo do spajanja sa Stazom božanskih izvora te nastavljamo put prema autobusu uz čarobne potoke.

Trajanje hoda: oko 3 sata (bez pauza)

 

 
Težina staze: kondicijski i tehnički nezahtjevna
Oprema: Standardna planinarska definirana vremenskim uvjetima
Vodiči:   Dragan Turkalj, Irena Hustić,  pomoćni vodič: Vladimir Varga
Napomena: Hrana i piće iz ruksaka, postoji mogućnost organizacije ručka
Prijave i informacije: Dragan  091 527 5591 ili putem forme
/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu

MEĐIMURSKI PLANINARSKI PUT – 25.02.2023. – OTKAZANO!!!

,
Polazak: 7,00 sti Ilica 421
 Povratak: oko 20 satI
Prijevoz: autobus Članski doprinos za izlet (akontacija): 19 € na bazi 30, a 15 € na bazi 40 izletnika
Opis:

       Međimurski planinarski put je osnovalo HPD Željezna gora 1987 godine, a od 2016. ga održava PD Bundek iz Murskog Središća. Međimurski planinarski put je planinarska obilaznica linijskog tipa i ukupne je dužine 26,5 km, a za prolazak je potrebno 7 do 8 sati ne računajući vrijeme odmora. Prolazi kroz međimurske gorice bez nekog višeg, istaknutog vrha. Najvišim vrhom smatran je Mohokos (344m/nv) u naselju Vučetinac. On je kontrolna točka Hrvatske planinarske obilaznice (KT HPO),kao i obilaznice Najviši vrhovi hrvatskih županija i zagorskog planinarskog puta (ZPP):

Obilaznica ima 9 kontrolnih točaka, a započinje u centru Čakovca na Trgu Republike, glavnom gradskom trgu. Prolazi pored starog grada Zrinskih pa kroz naselja i preko brežuljaka povezuje prirodne ljepote te kulturne i turističke znamenitosti i osobitosti Gornjeg Međimurja. Na putu su vidikovci sa kojih se pružaju pogledi na hrvatske, slovenske, austrijske planine i mađarske brežuljke. Obilaznica završava u naselju Štrigova, te je moguće i polazak u suprotnom smjeru.

Opis rute: Na Međimurskom planinarskom putu krećemo iz Štrigove, prelazimo 12 km i savladavamo visinsku razliku od 160 m. Na putu imamo 5 kontrolnih točaka (1-Štrigova, 2-Štrigovčak, 3-Železna Gora, 4-Vukanovec i 5-Mohokos). Dolaskom do Mohokosa završavamo našu rutu.

 

 
Težina staze: kondicijski i tehnički nezahtjevna
Oprema: Standardna planinarska definirana vremenskim uvjetima
Vodiči:   Irena Hustić, Dragan Turkalj – pomoćni vodiči : Vladimir Varga, Đurđica Matković
Napomena: Hrana i piće iz ruksaka
Prijave i informacije: Dragan  091 527 5591 ili putem forme
/Objavio/la
Isprintajte ovu objavu Isprintajte ovu objavu